Intervju sa našim pobednicima

Učenici naše škole pre nekoliko nedelja ostvarili su sjajan rezultat na takmičenju u Boru. Mi smo imali par pitanja za njih, na koja su oni rado dali odgovore.

1. mesto – Zdravković Milan i Troter David (E41) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/
2. mesto – Anđela Jovanović (E31) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/
3. mesto Nikola Stanojlović i Jovan Stanković (E31) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/

Nastavnik – mentor bio je Dejan Nikolić.

1.Kako ste čuli za ovo takmičenje?

-Od profesora Dejana Nikolića.

2.Da li je bilo priprema i ako jeste kako ste se pripremali?

-Priprema je bilo, nismo se naporno pripremali. Pripremali smo se najviše iz zbirka zadataka koje smo dobili od profesora.

3.Da li ste zadovoljni postignutim rezultatom?

-Zadovoljni smo, nismo očekivali prva tri mesta s`obzirom da smo neki od nas prvi put na ovom takmičenju.

4.Kakve zadatke ste imali?

-Imali smo dva zadatka:
1. TEST: na testu je bilo neko elementarno znanje iz oblasti informatike.
2.ODBRANA RADA: tu smo trebali da branimo svoj prethodno urađeni rad.

5.Da li je bilo teško?

-Nekima od nas je bilo dosta lako a nekima malo teže ali uz timski rad uspeli smo da ostvarimo uspeh.

6.Kakva je bila konkurencija?

-Konkurencija je bila solidna, bilo je jakih ekipa ali isto tako je bilo i slabih ekipa.

7.Kakav je bio žiri?

-Po malo strogi ali u suštini veoma dobri.

8.Kako ste se proveli, kakvi su utisci?

-Super smo se proveli, utisci su dobri. Domaćini su se lepo ophodili prema nama i sve je bilo super.

9.Ko vam je bio mentor i kako ste zadovoljni njime?

-Profesor Dejan Nikolić, veoma smo zadovoljni njime. Dosta nam je pomagao, takodje se i dosta šalio sa nama, Bitno je da je do samog kraja imao veru u nas.

10.Kakve su bile nagrade?

-Nagrade nisu bile nešto posebne dobili smo diplome i po jedan bon za pljeskavicu.

11.Da li se pripremate za republičko?

Da, spremamo se veoma smo uporni u tome da uspemo i jedva cekamo republicko gde nam dolaze novi izazovi i nova druženja.

pobednici

FORUM TEATAR

Danas 13..05.2015.g. u Tehničkoj Školi učenici Gimnazije iz Zaječara izveli su program kojim su predstavili svoj rad kroz glumu i aktivno učešće publike. Predstavu su aktivno pratili i učestvovali u radu ,učenici Ekonomske Škole i Tehničke Škole.IMG_20150513_123726

IMG_20150513_123735

IMG_20150513_123742

IMG_20150513_123801

IMG_20150513_125126

IMG_20150513_125131

IMG_20150513_125315

„Četri na TRI“ – Regionalno takmičenje talenata

Na regionalnom takmičenju talenata koje je  održano u subotu 15.05.2015.g.   u  Regionalnom centru za talente u Boru , naši učenici  postigli su  fenomenalane  rezultate !!!
Oblast: informatika :
1. mesto – Zdravković Milan i Troter David (E41) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/
2. mesto – Anđela Jovanović (E31) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/
3. mesto Džudović Miljan  i  Dušan Vučić (E24) /ostvaren plasman na republičko takmičenje/
3. mesto Nikola Stanojlović  i  Jovan Stanković (E31)

Nastavnik – mentor je bio Dejan Nikolić.

Sve čestitke učenicima i nastavniku – mentoru na postignutim rezultatima i predstavljanju škole.

Фотографија корисника Tehnička škola Zaječar

Intervju sa Nikolom Antanaskovićem E-24

10387211_1431125613823482_4273000597097861930_n

-Učenici naše škole su svestrani i bave se svačim.Nikola Antanasković je još jedan u nizu talentovanih učenika naše škole. Njegov talenat za crtanje otkrila je profesorka umetnosti Dragana Jaćimović.Novinari naše škole uradili su intervju sa njim.Ovo smo saznali o njemu…

1. Reci nam nešto o sebi.
– Moje ime je Nikola Antanasković idem u drugu godinu Srednje Tehničke škole u Zaječaru smer „Elektrotehničar informacionih tehnologija“ slušam rok i metal muziku u slobodno vreme volim da igram igrice i da crtam.
2. Kako si došao na ideju da crtaš?
– Još kao mali sam krenuo da crtam neke apstraktne stvari, prizore iz drugih svetova i svoje snove.
3. Imaš li još neki hobi osim ovog?
-Osim crtanja bavim se i pravljenjem video klipova, najčešće horor i akcionih.
4. Da li imaš neki omiljeni crtež?
-Svaki crtez volim na svoj način, svi su mi omiljeni.
5. Da li ti ljudi često pričaju da lepo crtaš, ili te više kritikuju?
-Previše me hvale to mi često i smeta, kritike retko dobijam s` obzirom da svoje crteže pokazujem samo svojim prijateljima kojima se veoma dopadaju.
6. Šta tvoji prijatelji misle o tvojim crtežima?
-Kao što sam malopre napomenuo hvale ih , kada vide neku prazninu na papiru obično se pitaju šta će da bude na tom mestu, pošto su navikli da moji crteži budu popunjeni.
7. Koju tehniku najviše koristiš, koja ti je omiljena?
-Najviše koristim tuš, koja mi je omiljena ,zatim crno mastilo i slomljenim markerom senčim.
8. Da li si išao na časove crtanja?
– Ne, nikad nisam to praktikovao, samouk sam.
9. Da li pored likovne umetnosti preferiraš još neku?
-Pored likovne umetnosti preferiram film, muziku i fotografiju.
10. Da li su tvoji radovi do sad bili nekad izloženi?
-Ne, nisu. Moje radove su do sad videli samo drugovi i drugarice iz odeljenja .
11. Šta te najviše inspiriše da crtaš?
-Najviše me inspirišu slike nekih drugih umetnika,snovi i muzika.
12. Da li se neko u tvojoj porodici bavi slikarstvom?
-Ne.
13. Da li planiraš da se baviš ovim u budućnosti?
-Voleo bih da se bavim ovim u budućnosti, ali ne znam na koj način, svestran sam što se toga tiče.

Humanost na delu

U okviru Razvoja učeničkog preduzetništva učenici odeljenja S11, E11 i M11 uz pomoć   nastavnika   Petrovke Đorđević i Danijele Đorđević, pravili su korpice za Uskršnja jaja.

Korpice su prodavane 9.04. 2015.g.  u centru grada.Tokom ove akcije pridružili su se i učenici  odeljenja E12. Akcija je bila humanitarnog karaktera i sav prihod koji je ovom prilikom   prikupljen iskorišćen je za kupovinu društvenih i edukativnih igri, kao i igračaka i bojanki.

Poklon je doniran pedijatrijskom odeljenju Zdravstvenog centra Zaječar, 17.04.2015.

Фотографија корисника Tehnička škola Zaječar

Pedijatrijskom odeljenju Zdravstvenog centra Zaječar danas su uručene igračke koje su kupljene u akciji prodavanja korpica za uskršnja jaja. Poklon su uručili predstavnici odeljenja S11 i E12 i nastavnica Danijela Đorđević.

Jedan od uspešnih sportista naše škole

10409604_780196395354182_7895032089539787397_n  11021115_921508384556315_6574349697975127336_n

Lalić Saša je ucenik četvrtog razreda tehničke škole u Zaječaru. Kik boksom se bavi već 5 godina a u zadnjih 2 godine pravi značajne rezultate.
Šta te je navelo da se baviš individualnim sportom?

– Od malena sam želeo da se takmičim u individualnom sportu i da budem među najboljima. Ne volim da zavisim u sportu od drugih, već od sebe i od svog trenera.

Odakle je došla želja da se baviš kik-boksom?

– U početku sam pratio na TV-u, a kasnije sam i počeo da ga treniram. Da nije kik-boksa sigurno ne bih ništa pametno radio u životu. I zbog toga sam zahvalan svojim trenerima, Bobanu Stojanoviću i Milošu Milanoviću.

Ko ti pruža najveću podršku?

– Sigurno najveću podršku mi pruža porodica ali ni prijatelji ne zaostaju u tome. Čak imam i par drugova koji su počeli da treniraju i pružaju mi podršku tokom svakog meča.

Iz čega se sastoji tvoji trening pred meč, koliko vremenski traje i koliko puta dnevno treniraš?

– Treninzi pred meč su dosta jači i dosta naporniji.  U tom periodu radimo na eksplozivnosti i kardio trening bez ikakvih teških izbacivanja tegova. Svakodnevno trčanje i segmenti borbe dva puta dnevno su neizbežni.

Koji je tvoj najveći, a koji najdraži uspeh u karijeri?

– Najveći uspeh mi je zlatna medalja na državnom prvenstvu u seniorskoj konkurenciji kada sam sa naprslom nogom radio finale i osvoio zlato. To je jedna od najznačajnijih medalja pored velikog broja ostalih medalja. Tom pobedom sam se kvalifikovao da branim boje države na svetskom prvenstvu u Italiji 2014 godine,  ali zbog povrede sam morao da otkažem i nadam se da ću ove godine da se ponovo kvalifikujem za reprezentaciju Srbije i da ću otići na evropsko prvenstvo Španije.

Kakvi su ti planovi za budućnost?

– Što se tiče planova za budućnost, spremam se za juniorsko državno prvenstvo 25.04.2015 i to takmičenje će biti presudno za odabir reprezentativaca u mojoj kategoriji.

Kada u toku dana imaš treninge i koliko puta nedeljno?

-Takmičari svako dana sem nedelje od 19h a rekreativci utorkom, četvrtkom i subotom od 19h u prostorijama Policijske Uprave Zaječar.

 

11081009_933966983310455_1734031113772170566_n

 

 

Takmičenje “ Lego roboti „

Takmičenje “ Lego roboti“

https://www.youtube.com/watch?v=Z0pew1XsJYo&feature=youtu.be

11026479_832970273424179_1112252146_n

11072701_832970216757518_2118784948_n

11081510_832970270090846_1414808353_n

11081607_832970263424180_1808753431_n

11088693_832970210090852_2103290638_n

11088693_832970243424182_997925809_n

11091329_832970220090851_1710671801_n

11095405_832970286757511_612500475_n

11103858_832970206757519_1429610699_n

11106516_832970230090850_1353875320_n

11117781_832970226757517_189245766_n

11132014_832970223424184_966236890_n

TAKMIČENJE LEGO ROBOTA U NIŠU
Intervju sa Davidom Troterom
1. Kako ste došli na ideju da se prijavite na takmičenje?
– Videli smo oglas i raspitali smo se kod profesora i onda nam je on predložio i rekao da bi bilo super da se prijavimo.
2. Ko vam je od profesora pomagao da se spremite za takmičenje i kako su tekle pripreme?
-Mentor nam je bio prof. Nenad Milojković, a pripreme su bile veoma naporne sa puno truda i puno vezbi, ali nam nije bilo toliko teško zato što su nam učenici iz IV godine puno pomagali a takodje su se i takmičili sa nama, takodje su nam i sve objašnjavali i doprineli da dosadna i monotona učenja nakon škole budu zanimljiva, jedva smo čekali da se posle škole skupimo i vežbamo.
3. Kakva su zaduženja bila u ekipi?
-pa svi su radili sve. Na prvom mestu nam je bio timski rad, a onda sve ostalo bitno je bilo da se mladjim članovima ekipe pokaže kako se sve to radi da bi sledeći put bili bolji i znali još više.
4. Kakva je bila konkurencija?
-Konkurencija je bila veoma jaka i uvezbana, čak su bili i veoma pametni i lukavi takoreći jer su pokušali da skrenu paznju jednog od članova naše ekipe?
5. O kakvom se robotu radi?
– Radi se o lego robotu koji je imao 3 zadatka:
1. lavirint
2. iscrtavanje figura
3. sakupljanje kockica
najteži zadatak nam je bio iscrtavanje figure, ali smo i njega uspešno savladali.
6. Kako ste se proveli, kakvi su utisci i da li ste zadovoljni postignutim uspehom?
– Pa lepo smo se proveli, kada smo stigli lepo su nas ugostili upoznali smo puno novih ljudi koji se zanimaju programiranjem lego isto kao i mi, bilo je malo naporno i do samog kraja neizvesno, ali smo na kraju uspeli da osvojimo 3. 4. i 5. mesto (od mogućih osam ekipa) za treće mesto smo kao nagradu dobili flešku i nju smo poklonili direktoru naše škole. Mada uspehom nismo zadovoljni i sami znamo da smo mogli mnogo bolje, sledeći put ćemo se potruditi više i ispraviti greške koje smo uvideli tokom takmičenja. Vežbaćemo naporno za republičko takmičenje pošto smo uvideli gde smo pogrešili.

novinari : Marković Teodora i Aleksandar Matijević

Delovi motora

Delovi motora

 

Delovi motora:

1

Na slici su prikazani:

 

  1. glava motora
  2. kanali za prolaz ulja
  3. blok motora
  4. zadnji lezaj kolenastog vratila
  5. korito motora (karter)
  6. ‘max’ nivo ulja u karteru
  7. prednji lezaj kolenastog vratila

 

Blok motora :

2

Blok motora obuhvata najvažnije delove motora, obično je zajedno sa kućištem kolenastog vratila u jednom odlivku.

Najčešće su blokovi izrađeni od sivog liva koji je relativno velike tvrdoće, a u masovnoj proizvodnji se može lako i jeftino obrađivati.

 

3

Sistem protočnih kanala sluzi za cirkulaciju tecnosti za hlađenje, obično je izliven zajedno sa blokom, u istom komadu. Iz bloka teče tecnost za hladjenje u vodne kanale glave motora. Kad se tecnost za hladjenje u vodnim kanalima zamrzne usled niske spoljasnje temperature, doci ce do sirenja tih kanala i moze doci do pucanja bloka motora. Da se to ne bi dogodilo, radi zastite, u bloku se često ugradjuju zaštitni čepovi koje pritisak smrznute vode gura napolje.

Siroki otvori koji se vide na slici, nazivaju se radni prostor motora,odnosno cilindri.

U njima su smesteni klipovi.

Cilindri motora mogu biti raspoređeni:
– u redu (redni motor),
– u dve ravni u obliku slova V (V-motor),
– ili pak u jednoj horizontalnoj ravni, tako da se nalaze na obe strane kolenastog vratila (bokser motor).

Što motor ima više cilindara, lepše zvuci i ravnomernije radi, a pogotovo na malom broju obrtaja.

 

Glava motora i ventili

U glavi motora su smesteni ventili preko kojih se ubacuje radna smesa ili izbacuje sagorela. Najcesce ih ima po dva na svakom od cilindara (cilindar je prostor u kome se nalazi klip), jedan je usisni – ubacuje radnu smesu, dok je drugi izduvni i sluzi za izbacivanje sagorele radne smese.
Na nekim motorima moze biti ugradjen i veci broj ventila (tri, cetiri) po cilindru, sve u zavisnosti od namene takvog motora i karakteristika.

Glava motora je na donjoj strani sasvim ravna, da bi tačno mogla naleći na gornju stranu bloka motora. Obično se između tih površina ugradjuje – dihtung – komponenta koja ima ulogu da osigura zaptivenost izmedju ta dva dela.

Već i najmanja savijenost glave motora može prouzrokovati nedovoljnu zaptivenost, usled čega iz motora izlazi radna smesa i tecnost za hlađenje.

Glava se, na primer, može saviti (deformisati) ako u motoru nema dovoljno tecnosti za hlađenje.

Sagorena smesa bitno zagreva prostor za sagorevanje i izduvne kanale, koji stoga moraju biti posebno dobro hlađeni.

Usisna grana-kanal može biti od aluminijuma, ispusni kanal se izrađuje od livenog gvozdja otpornog na toplotu.

https://www.youtube.com/watch?v=p0Tmvz4RXio

Ventil.

4

 

Ventil

Budući da je brzina radne smese (goriva i vazduha) koja ulazi u cilindre manja od brzine izduvnih gasova koji iz njih izlaze, obično su usisni ventili veći od izduvnih.

Izduvni ventili se u motorima koji se brzo pokreću mogu ugrejati do užarenosti, pa se zbog toga  moraju  izrađivati od kvalitetnog materijala otpornog na toplotu.
Većina se toplote, pri zatvorenim ventilima odvodi preko sedista i vođica ventila.

 

„WWF – World Wide Fund for Nature“ -„Svetski fond za prirodu“

Akcija pod nazivom „Sat za našu planetu“ biće obeležena u subotu, 28. marta 2015.
Zajedno sa pojedincima, institucijama i državama širom sveta, WWF-Svetski fond za prirodu je započeo odbrojavanje do Sata za našu planetu.

Čime se bavi WWF?

Misija WWF-a je da zaustavi degradaciju životne sredine na našoj planeti i izgradi budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.
Da bismo to postigli, zajedno sa brojnim našim partnerima radimo na očuvanju biodiverziteta i smanjenju ljudskog uticaja na prirodna staništa. Našu pažnju strateški usmeravamo na očuvanje ključnih predela i ključnih vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa ili ljude.
Takođe radimo na tome da se smanji ekološki otisak čovečanstva– količina zemljišta i prirodnih resursa koji su neophodni za naše snabdevanje hranom, vodom, vlaknima i drvnom građom, kao i apsorpciju CO2 koji emitujemo.
Nije reč o udaljavanju ljudi od prirode.
Ni o vraćanju u prošlost.
Ni o sprečavanju razvoja država ili zajednica.
Već je reč o pronalaženju praktičnih rešenja za zdravu planetu.
Planetu na kojoj će kako sadašnjim tako i budućim generacijama biti omogućen zajednički napredak ljudi i prirode u stabilnoj životnoj sredini

Zašto ovo radimo?
Odluke, aktivnost ili neaktivnost jedne vrste – ljudske – tokom sledeće decenije odrediće sudbinu celokupnog živog sveta planete Zemlje. Širom sveta, biodiverzitet i prirodna staništa nestaju brže nego ikad.
Zašto?
-Zbog toga što ljudi koriste vodu, šume, divlje životinje i druge prirodne resurse brže nego što se oni mogu obnoviti, zagađuju i menjaju prirodna staništa, kao i klimu čitave planete.
Ovo uništava ekosisteme koji snabdevaju i nas i celokupan živi svet pijaćom vodom, hranom, čistim vazduhom, pružaju utočište, itd.
Milioni ljudi, kako u bogatim tako i u siromašnim zemljama, već osećaju posledice – nesigurnost po pitanju bezbednosti hrane i vode, češću pojavu prirodnih katastrofa i bolesti.
Ako nastavimo u ovom pravcu, stvari će se mnogo pogoršati.
Naša planeta je dostigla kritičnu tačku…

Šta radi WWF?

Misija WWF-a je da zaustavi degradaciju životne sredine na našoj planeti i izgradi budućnost u kojoj će ljudi živeti u harmoniji sa prirodom.
Da bismo to postigli, zajedno sa brojnim partnerima radimo na očuvanju biološke raznovrsnosti i smanjenju ljudskog uticaja na prirodna staništa.
Našu pažnju strateški usmeravamo na očuvanje ključnih predela i ključnih vrsta koje su od izuzetne važnosti za njihova staništa ili ljude.
Radimo i na tome da se smanji ekološki otisak čovečanstva– količina zemljišta i prirodnih resursa koji su neophodni za naše snabdevanje hranom, vodom, vlaknima i drvnom građom, kao i apsorpciju ugljen dioksida koji se ispušta u atmosferu zbog mnogobrojnih ljudskih aktivnosti.
Nije reč o udaljavanju ljudi od prirode. Ni o vraćanju u prošlost. Ni o sprečavanju razvoja država ili zajednica.
Reč je o pronalaženju praktičnih rešenja za zdravu planetu.
Planeta na kojoj će i sadašnjim i budućim generacijama biti omogućen zajednički napredak ljudi i prirode u stabilnoj životnoj sredini.

Šta danas znače inicijali WWF i kada je njihovo značenje promenjeno?
Kada je osnovan, 1961. godine, WWF je na engleskom jeziku bila skraćenica za World Wildlife Fund ili na srpskom „Svetski fond za zaštitu divljih životinja“.
Međutim, kako se organizacija razvijala tokom 70tih i 80tih godina, tako je WWF proširivao delokrug aktivnosti u cilju očuvanja celokupne životne sredine, a ne samo pojedinih vrsta (kao odraz međusobne povezanosti svih živih stvari). Iako smo nastavili da koristimo dobro poznate inicijale, tokom 80tih naš zvaničan naziv je postao „WWF – World Wide Fund for Nature“ ili „Svetski fond za prirodu“ (izuzev u Severnoj Americi gde je prvobitan naziv zadržan).
Naime, sve češće se u različitim državama i jezicima WWF koristi pod jednostavnim nazivom “WWF” kako bi se izbegle zabune i dvosmislenosti. Za gotovo 5 decenija, WWF je postao jedna od najvećih i najuglednijih nezavisnih svetskih organizacija za očuvanje prirode.
Sa više od 5 miliona pristalica na svih 5 kontinenata, WWF ima predstavništva u više od 90 zemalja i može slobodno da tvrdi da je odigrao ključnu ulogu u razvoju medjunarodnog pokreta za očuvanje prirode.
Počev od 1985. god., WWF je uložio preko milijardu američkih dolara u više od 12,000 projekata.
Svi ovi projekti i aktivnosti igraju važnu ulogu u kampanji čiji je cilj da se zaustavi ubrzana degradacija životne sredine na Zemlji kao i da se podstaknu njeni stanovnici da žive u većoj harmoniji sa prirodom.
Ovaj odeljak objašnjava kako je ova organizacija od male grupe entuzijasta posvećenih divljim životinjama prerasla u globalnu mrežu koja ima podršku ljudi iz svih sfera života, koji, kao i WWF, brinu o dobrobiti naše planete.

IZVEŠTAJ O ENERGIJI
WWF je dve godine pripremao “Izvještaj o energiji”, koji predstavlja provokativnu viziju sveta koji bi se do 2050. godine potpuno zasnivao na korištenju obnovljivih izvora energije.

Izveštaj se sastoji iz dva dela. U pvom delu se nalazi rasprava o detaljno istraženom scenariju, koji je zatim predstavljen u drugom delu. Raspravu vodi projektni partner Ecofys.
Do 2050. godine mogli bismo svu potrebnu energiju da dobijamo iz obnovljivih izvora. To bi rešilo većinu problema vezanih za klimatske promene i sve ređe izvore fosilnih goriva. Najvažnije će biti znatno povećanje mera za očuvanje energije u svim sektorima. Možemo pokazati da je takav prelaz ne samo moguć, već i isplativ, tj. da osigurava energiju koju svako može da priušti i koja je proizvedena na održiv način za globalnu ekonomiju i planetu.

Čista energija za našu planetu

Svet mora da pređe iz neodržive energetske paradigme u kojoj se trenutno nalazi u budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo takav prelaz nam može pomoći da izbegnemo najstrašnije posledice klimatskih promena.
Originalna energetska studija WWF-a, Izveštaj o energiji, pokazuje da nam je takva budućnost nadohvat ruke i pruža ključan uvid u način na koji je možemo ostvariti.

Preispitivanje stavova konvencionalnih stručnjaka

Sve veći broj vođa iz sveta politike, poslovnog sektora, medija i civilnog društva preispituje stavove konvencionalnih stručnjaka i njihove uobičajene scenarije vezane za energetsku budućnost sveta, te započinju ozbiljnu potragu za realnijim pristupima.
Njihovo objašnjenje je očigledno: minimaliziranje uticaja klimatskih promena zahteva značajna smanjenja emisija na globalnom nivou što pre moguće.
Svet je došao do vrhunca kada je u pitanju upotreba nafte i gasa. Naftne i gasne kompanije kopaju sve dublje i dublje istražujući alternativne izvore uz katastrofalne ekološke i socijalne posledice. Ugalj je još uvijek relativno lako dostupan, ali je njegova upotreba katastrofalna zbog emisija koje utiču na promenu klime. Svet više ne može da priušti oslanjanje na staru energetsku paradigmu i opasnu zavisnost od fosilnih goriva.

Mogući globalni scenario

Izveštaj o energiji, izrađen u saradnji WWF-a i Ecofys-a, otvara novi prostor za energetsku debatu: moguć sistem u kojem bi do sredine ovog veka sva svetska energija dolazila iz obnovljivih i održivih izvora.
Izveštaj o energiji objedinjuje strategije i tehnološke mogućnosti koje su već isprobane ili primenjene s ciljem ostvarivanja mogućeg globalnog scenarija. Većina odgovora nam je već na raspolaganju. WWF želi da pomogne da se promeni “stara” paradigma za energetsku industriju i da se odredi novi put za budućnost.
Izveštaj o energiji pruža detaljno istražen scenario u vidu istinski alternativne vizije energetske budućnosti i objašnjenja šta takav scenario predstavlja za društvo u celini.

Što će to značiti?

U 2050. godini dominantan oblik energije koji će biti dostupan potrošaču, bez obzira na mesto stanovanja, će biti električna energija. Ovaj najvredniji oblik energije je prenosiv i relativno lako primenjiv. Međutim, efikasan prenos električne energije podrazumeva ulaganje u nove efikasnije, “pametnije” strujne mreže. Maksimalna energetska efikasnost postaće glavni cilj svih ekonomskih aktivnosti.
Činjenica da scenario iz Izveštaja o energiji razmatra isključivo tehnologije koje su trenutno dostupne, ističe važnost budućih istraživanja i razvoja. Jedno od područja koje posebno zahteva istraživanje i razvoj odnosi se na tečna goriva. S obzirom da danas još ne možemo da pokrećemo velike brodove ili avione pomoću električne energije i dalje nam je neophodno tečno gorivo. Predviđanja pokazuju da će se ovaj oblik transporta sve više koristiti, te ćemo ovaj problem morati da rešimo uz pomoć biogoriva.

Pravedan i ravnopravan pristup

• 1.4 milijardi ljudi nema pristup pouzdanom snabdevanju električnom energijom za osnovne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje.
• Oko 2.7 milijardi ljudi zavisi od neodrživih peći na biomasu koje služe za ishranu i kuvanje.
• Do 2 miliona ljudi godišnje umire od otrovnih para koje takve peći proizvode.
• Svet koji želi ravnopravnu budućnost za procenjenih 9 milijardi ljudi mora pronaći održivo rešenje za ovaj problem.
Jednom kad se uspostavi infrastruktura za snabdevanje energijom, troškovi koje iziskuje obnovljivi sistem biće znatno niži u odnosu na sistem u kojem se kontinuirano koriste fosilna goriva. Ovo čak i ne uključuje dodatne uštede zbog smanjenja uticaja klimatskih promena.

U Izveštaju o energiji se ne radi o pukim predviđanjima, već o definisanju ambicioznog puta ka ostvarivoj i pozitivnoj budućnosti – uz svest o potrebama za brzim i odlučnim delovanjem protiv klimatskih promena.
Izveštaj je stvaran po svom konzervativnom pristupu, oslanja se isključivo na postojeće tehnologije i jasno identifikuje predstojeće izazove. Takođe je optimističan jer pokazuje da uz određen napor u trećoj industrijskoj revoluciji možemo transformisati naš energetski sistem za dobrobit svih.
Masovna isključenja struje. Blokade u snabdevanju gasom. Veliki porast cena goriva.
Ovi scenariji su već postali stvarnost u mnogim delovima sveta. Zamislite koliko će se stanje pogoršati za 40 godina kada će se, ukoliko se nastave današnji trendovi, globalna potražnja za energijom u najmanju ruku udvostručiti u odnosu na sadašnje stanje. Međutim, scenario ne mora biti ovako zastrašujući.
Možemo zadovoljiti energetske potrebe oko devet milijardi ljudi na svetu do 2050. smanjujući ukupnu potražnju za energijom za 15%. I sve to uzimajući u obzir predviđeni rast populacije, industrijsku proizvodnju, životni standard i putovanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi se o pronalaženju načina da učinite više koristeći manje. U današnje vreme energiju ne koristimo mudro.
• Iako poznajemo načine gradnje koji uopšte ne zahtevaju energiju za grejanje ili hlađenje, više od polovine toplote iz naših domova nestaje kroz zidove, prozore i krovove.
• Dajemo prednost velikim, snažnim privatnim vozilima koja “gutaju gorivo” nad daleko efikasnijim oblicima prevoza.
• Uređaji koji troše mnogo energije blokiraju tržište, iako postoji veliki izbor efikasnijih alternativnih uređaja koji su takođe dostupni.
• Proizvođači mogu koristiti daleko manje energije ukoliko preispitaju svoje materijale i procese.

Očuvanje energije je nešto u čemu svako može da učestvuje – potrebno je već danas početi donositi mudre odluke.
IZVEŠTAJ O ENERGIJI

“Nije pitanje hoće li svet preći na obnovljive izvore energije, već kojom će se to brzinom odigravati. Ovo uveliko zavisi od odlučnosti donosioca odluka i javnom i privatnom sektoru. WWF-ov Izveštaj o energiji daje konkretna uputstva o tome kako u budućnosti koristiti 100% obnovljive energija i kako poslovni sektor može da se razvija u smeru održive ekonomije. On predstavlja još jedan dokaz da je delovanje neophodno i da su današnji predvodnici održivosti budući pobednici”, izjavio je Yvo de Boer, specijalni savetnik za klimatske promene i održivost – KPMG Global Climate Change and Sustainability Services.

„Ovo je deveti put da će se Sat za našu planetu obeležiti širom Zemlje. Milioni ljudi će se udružiti kako bi pokazali da se može uticati na klimatske promene, a mi želimo da radimo s njima kako bi dostigli stvarna i održiva rešenja za našu planetu“, izjavio je Sudanšu Saronvala, izvršni direktor za marketing i komunikacije u WWF-u.

U proteklih osam godina, Sat za našu planetu je iz simboličnog gašenja svetala u Sidneju prerastao u najveću svetsku inicijativu koja uključuje stotine miliona ljudi u više od 7.000 gradova iz 163 zemlje. U Srbiji je prošle godine akcija organizovana šesti put i u njoj je učestvovao rekordan broj učesnika sa ukupno 87 gradova i opština, 126 škola, brojnih kompanija, medija, organizacija civilnog drušva i pojedinaca.

eh_fb_konkurs

SatZaPlanetu

Pridružite nam se i pomozite našoj planeti Zemlji.

Vest- Učenik pročitao je knjigu koja nije bila predviđena nastavnim planom i programom

http://www.family.rs/index.php/moj-kutak/osmeh-za-poneti/verovali-ili-ne-srednjoskolac-procitao-knjigu-van-lektire#

9b8bb3eb74bd3cd97bb3679c60950d61_L
Učenik Šeste beogradske gimnazije Miloš Gajić pročitao je knjigu koja nije bila predviđena nastavnim planom i programom, a neobični događaj otkriven je kada je knjiga slučajno ispala iz torbe ovog učenika tokom časa 12 Mar 2015.g.
Kako je u razgovoru sa dečakom potom utvrdio školski psiholog Todor Živić, učenik je knjigu pozajmio iz biblioteke zajedno za knjigom “Proces” Franca Kafke.
– Reč je knjizi “Tamno skeniranje” Filipa K. Dika, koju je Gajić pročitao gotovo celu. Ovakvi incidenti se u ovoj školi nisu dešavali već čitavu deceniju i još pokušavamo da utvrdimo otkud učeniku ideja da čita još nešto pored literature iz nastavnog plana i programa – rekao je Živić za Njuz.

U upravi škole nisu želeli da komentarišu ovaj nesvakidašnji događaj, a roditelji kažu za Njuz da se Miloš ranije nikada nije ovako ponašao.

– Miloš je, kao i većina njegovih vršnjaka, oduvek čitao samo ono što mora, poneku lektiru, sportske strane u novinama, poruke na Fejsbuku i brojeve na novčanicama i autobusima gradskog prevoza. Eventualno se malo više trudio oko uputstava u Counter Strikeu, ali to je sve, ništa nije bilo sumnjivo. Uvek smo sa žaljenjem čitali slične priče iz inostranstva, a sada se tako nešto dešava nama – rekao je očajni otac Zoran Gajić.

Za sada je nepoznato da li je i koliko ova pojava raširena među srednjoškolcima u Srbiji, a najnoviji slučaj ponovo je otvorio to pitanje kojim će se, prema najavama, pozabaviti prosvetna inspekcija.

Met mobile challenge 2015 – finale Niš

https://www.facebook.com/Tehnicka.skola.Zajecar?fref=nf

U subotu 14. marta 2015.g. Univerzitet Metropolitan u Nišu bio je domaćin finala Met mobile challenge 2015. Među 13 ekipa koje su izborile učešće u finale bile su i dve ekipe učenika naše škole. Nakon prezentacije radova pred stručnim žirijem, koga su činili predstavnici Metropolitan Univerziteta i Microsoft Srbija, ekipa koju su činili učenici odeljenja E41 (Milan Zdravković, David Troter, Marko Mladenović i Nemanja Milenković) osvojila je ČETVRTO MESTO.
Takođe i naša druga ekipu koju su činili učenici odeljenja E24 (Miljan Džudović, Dušan Vučković, Pavle Marinković i Miljan Radosavljević) je imala odličnu ideju ali malo manje sreće i nije uspela da se plasira u prvih pet.
Nastavnik mentor ekipama je bio Dragan Manojlović.

'Met mobile challenge 2015 – finale Niš<br /><br />
U subotu 14. marta 2015.g. Univerzitet Metropolitan u Nišu bio je domaćin finala Met mobile challenge 2015. Među 13 ekipa koje su izborile učešće u finale bile su i dve ekipe učenika naše škole. Nakon prezentacije radova pred stručnim žirijem, koga su činili predstavnici Metropolitan Univerziteta i Microsoft Srbija, ekipa koju su činili učenici odeljenja E41 (Milan Zdravković, David Troter, Marko Mladenović i Nemanja Milenković) osvojila je ČETVRTO MESTO.<br /><br />
Takođe i naša druga ekipu koju su činili učenici odeljenja E24 (Miljan Džudović, Dušan Vučković, Pavle Marinković i Miljan Radosavljević) je imala odličnu ideju ali malo manje sreće i nije uspela da se plasira u prvih pet.<br /><br />
Nastavnik mentor ekipama je bio Dragan Manojlović.'